2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Ako bračni drugovi ne zaključe bračni ugovor, režim bračne stečevine koji je za njih u tom slučaju mjerodavan jest zakonski režim zajednice imovine. Prema tom režimu, sva imovina koju je tijekom režima zajednice imovine stekao bilo koji od bračnih drugova dio je njihove zajedničke imovine u skladu s člankom 339 Građanskog zakonika. Vlastita imovina bračnog druga se u skladu s člankom 34 Građanskog zakonika, sastoji od sljedeće imovine: imovine stečene na temelju zakonskog nasljeđivanja, oporučnog dara ili donacije, osim ako ostavitelj ili darovatelj nisu izričito odredili da imovina ulazi u zajedničku imovinu; imovine za osobnu upotrebu bračnog druga; imovine za obavljanje profesije bračnog druga; prava intelektualnog vlasništva na radove bračnog druga; imovinu stečenu kao nagradu; znanstvene ili literarne rukopise, crteže i umjetničke projekte, izume, premije od osiguranja i naknade za bilo koju materijalnu ili moralnu štetu nanesenu jednom od bračnih drugova ; imovinu , novčani iznos ili bilo što vrijedno što zamjenjuje osobnu imovinu kao i imovinu stečenu u zamjenu za takvu imovinu kao i plodove vlastite imovine.

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ako nije napravljen popis (vidi pod 2.3) pokretne imovine , pokretna imovine se smatra dijelom zajedničke imovine sve dok se ne dokaže suprotno. U skladu s člankom 357, stavak 2 Građanskog zakonika, pretpostavlja se da su bračni drugovi podjednako doprinijeli u stjecanju zajedničke imovine i ispunjavanju zajedničkih obveza sve dok se ne dokaže suprotno.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

U skladu s člankom 343 stavak 3, Građanskog zakonika, u okviru zakonskog režima zajednice imovine, bračni drugovi su dužni napraviti popis pokretne imovine stečene prije braka, bilo kod javnog bilježnika bilo uz potvrđivanje osobnim potpisom. Popis je potrebno napraviti prije sklapanja braka. Također ako su bračni drugovi odabrali režim odvajanja imovine (vidi pod 3.1.), popis pokretne imovine pokriven ugovorom sastavlja javni bilježnik.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

U pogledu zajedničke imovine, svaki bračni drug ima pravo samostalnog korištenja, upravljanja te stjecanja zajedničke imovine bez dopuštenja drugog bračnog druga (čl.. 345 Građanskog zakonika). Pravni poslovi koji se odnose na otuđenje ili opterećenje zajedničke imovine mogu se sklapati samo uz suglasnost oba bračna druga. Međutim, u slučaju zajedničke pokretne imovine čije otuđenje ne podliježe javnim formalnostima, svaki od bračnih drugova može samostalno raspolagati imovinom (čl. 346 Građanskog zakonika). Inače se pravni posao zaključen bez izričite suglasnosti drugog bračnog druga može poništiti.

Pravne poslove koji se odnose na obiteljski dom, koje je i zajednički dom bračnih drugova, ili dom bračnog druga u kojem žive djeca, uređuje posebni režim. Bračni drug ne može samostalno raspolagati pravima na obiteljski dom ili poduzimati radnje koje utječu na korištenje toga doma čak i ako je isključivi vlasnik doma. Međutim, ako drugi bračni drug uskrati suglasnost bez opravdanog razloga, nadležni sud za obiteljske odnose i skrbništvo može naložiti poduzimanje predmetne radnje. Bračni drug koji je uskratio suglasnost može zatražiti poništenje radnje ako je dom upisan u zemljišne knjige kao obiteljski dom. Poništenje se može zatražiti i kada priroda doma kao obiteljskog nije upisana, ali je bila poznata trećoj strani-stjecateljici iz nekih drugih razloga. U protivnom se od drugog bračnog druga može potraživati samo naknada štete (čl. 322 Građanskog zakonika).

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Obveze koje je preuzeo bilo koji od bračnih drugova radi podmirivanja uobičajenih troškova bračne zajednice te troškova koji proizlaze iz održavanja, upravljanja i stjecanja zajedničke imovine predstavljaju zajedničke obveze bračnih drugova, čak i ako je predmetne obveze ugovorio samo jedan od njih. Bračni drugovi odgovaraju za tako nastale dugove svojom zajedničkom imovinom (čl. 351 Građanskog zakonika).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Bračni drugovi odgovaraju svojom zajedničkom imovinom za zajedničke dugove nastale kako je predviđeno u članku 351 Građanskog zakonika. Međutim, ako zajednička imovina nije dovoljna za podmirivanje zajedničkih obveza, bračni drugovi odgovaraju solidarno vlastitom imovinom, pri čemu bračni drug koji plaća ima pravo na povrat od drugog bračnog druga te pravo pridržaja sve dok ne dobije naknadu (čl. 352 Građanskog zakonika).

Print this topic

back to top